textarchive.ru

Главная > Документ


SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA

ZAGREB

POSLIJEDIPLOMSKI

ZNANSTVENI STUDIJ

NA FAKULTETU

ELEKTROTEHNIKE

I RAČUNARSTVA

U ZAGREBU

ZAGREB, rujna 2004.

Priredio i uredio: Prof.dr.sc. Željko Štih

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet elektrotehnike i računarstva,

Unska 3, 10000 Zagreb

raspisuje

N A T J E Č A J

za upis studenata na poslijediplomski znanstveni studij (redoviti studij) za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti (6 semestra) iz područja tehničkih znanosti znanstvenih polja

ELEKTROTEHNIKA

RAČUNARSTVO

Sukladno Pravilniku o poslijediplomskom znanstvenom studiju na Fakultetu elektrotehnike i računarstva tijekom poslijediplomskog znanstvenog studija studenti također mogu steći akademski stupanj magistra znanosti (4 semestra) iz područja tehničkih znanosti znanstvenih polja

ELEKTROTEHNIKA sa smjerovima:

ELEKTROENERGETIKA

ELEKTROSTROJARSTVO

ELEKTRONIKA

AUTOMATIKA

TELEKOMUNIKACIJE I INFORMATIKA

RADIOKOMUNIKACIJE

ELEKTRIČNA MJERNA TEHNIKA

RAČUNARSTVO sa smjerovima:

JEZGRA RAČUNARSTVA

PRIMIJENJENO RAČUNARSTVO

Magistri znanosti mogu nastaviti studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti.

Broj slobodnih mjesta: 120 ukupno.

Studenti poslijediplomskog studija plaćaju školarinu. Nastava započinje u studenome 2004. godine.

Prijave se primaju u pisarnici Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Unska 3, svakog radnog dana od objave natječaja do zaključno 7. listopada 2004. godine.

Detaljnije obavijesti mogu se dobiti na telefon 6129 920 kod gospođe Smiljanke Turkalj ili gospođe Mirjane Grubiša, a publikacija o poslijediplomskom studiju može se pogledati na http://www.fer.hr.

SADRŽAJ

SADRŽAJ 4

1. OPĆI PODACI O POSLIJEDIPLOMSKOM ZNANSTVENOM STUDIJU NA FAKULTETU ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA 1

1.1. Studij za stjecanje akademskog stupnja magistra znanosti 2

1.2. Studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti bez izradbe magistarskog rada 2

1.3. Studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti za magistre znanosti 3

1.4. Nastava i znanstvenoistraživački rad 3

2. GRAFIČKI PRIKAZ TIJEKA STUDIJA 6

3. OPIS POLJA I SMJEROVA POSLIJEDIPLOMSKOG ZNANSTVENOG STUDIJA 7

3.1. Polje Elektrotehnika 7

3.2. Polje Računarstvo 9

4. SATNICA ZA POSLIJEDIPLOMSKI ZNANSTVENI STUDIJ I OPTEREĆENJE STUDENATA 10

5. POPIS TEMELJNIH I ZNANSTVENOUSMJERAVAJUĆIH KOLEGIJA POSLIJEDIPLOMSKOG ZNANSTVENOG STUDIJA 11

5.1. Temeljni kolegiji (T) 11

5.2. Znanstvenousmjeravajući kolegiji (ZU) 13

5.3. Znanstvenousmjeravajući kolegiji – skupina jezgrenih usmjeravajućih kolegija studija računarstva 20

6. KRATKI OPIS SADRŽAJA KOLEGIJA POSLIJEDIPLOMSKOG ZNANSTVENOG STUDIJA 21

7. PRAVILNIK O POSLIJEDIPLOMSKOM ZNANSTVENOM STUDIJU NA FAKULTETU ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA 77

I. OPĆE ODREDBE 77

II. NATJEČAJ 78

III. UPIS 78

A. MAGISTERIJ ZNANOSTI 79

IV. UVJETI ZA UPIS 79

V. NASTAVA I ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RAD 80

VI. PRIHVAĆANJE TEME MAGISTARSKOG RADA 81

VII. ZAVRŠETAK STUDIJA 81

B. DOKTORAT ZNANOSTI 84

VIII. UVJETI ZA UPIS 84

IX. NASTAVA I ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RAD 84

X. PRIHVAĆANJE TEME DOKTORSKE DISERTACIJE 86

XI. ZAVRŠETAK STUDIJA 90

XII. ZAVRŠNE I PRIJELAZNE ODREDBE 95

8. OBRASCI I NAPUTCI 97

1. OPĆI PODACI O POSLIJEDIPLOMSKOM ZNANSTVENOM STUDIJU NA FAKULTETU ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA

Poslijediplomski znanstveni studij Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu ustrojava se kao redoviti studij s mogućnostima stjecanja akademskog stupnja magistra znanosti i akademskog stupnja doktora znanosti u skladu sa Zakonom o visokim učilištima (Narodne novine, br. 59 od 17.07.1996.). Fakultet ustrojava i izvodi poslijediplomski studij iz područja tehničkih znanosti znanstvenog polja Elektrotehnike za stjecanje akademskog stupnja magistra znanosti sa smjerovima:

  1. Elektroenergetika,

  2. Elektrostrojarstvo,

  3. Automatika,

  4. Elektronika,

  5. Telekomunikacije i informatika,

  6. Radiokomunikacije,

  7. Električna mjerna tehnika,

i znanstvenoga polja Računarstva sa smjerovima:

  1. Jezgra računarstva,

  2. Primijenjeno računarstvo.

Iz znanstvenih polja Elektrotehnike i Računarstva Fakultet provodi postupak za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti.

Prijavi na natječaj za upis na poslijediplomski znanstveni studij treba priložiti:

  1. ovjerene prijepise (preslike) diplome i svjedodžbe dodiplomskog studija;

  2. ovjereni prijepis (presliku) diplome o stečenom stupnju magistra znanosti (samo magistri - pristupnici za stjecanje stupnja doktora znanosti);

  3. ovjereni izvod iz indeksa dodiplomskog studija s navedenim ocjenama iz svih predmeta (samo pristupnici koji upisuju studij za stjecanje stupnja magistra znanosti, a nisu završili dodiplomski studij na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, odnosno Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu);

  4. indeks u izvorniku ili ovjereni izvod iz indeksa poslijediplomskog studija (samo magistri - pristupnici za stjecanje stupnja doktora znanosti);

  5. životopis te popis znanstvenih i stručnih radova,

  6. prijedlog mentora, znanstvenog polja i smjera studija te kolegija koje pristupnik želi upisati (smjer studija navode samo pristupnici za stjecanje akademskog stupnja magistra znanosti);

  7. rodni list i dokaz o državljanstvu.

Konačnu odluku o održavanju poslijediplomskog studija za koji je raspisan natječaj donosi Fakultet, ako se utvrdi da ima dovoljan broj pristupnika koji ispunjavaju uvjete za upis.

Pravila studiranja i završetka poslijediplomskog studija utvrđena su Pravilnikom o poslijediplomskom znanstvenom studiju Fakulteta elektrotehnike i računarstva, otisnutim u ovoj publikaciji.

1.1. Studij za stjecanje akademskog stupnja magistra znanosti

Na poslijediplomski studij za stjecanje akademskog stupnja magistra znanosti mogu se izravno upisati oni pristupnici koji su završili dodiplomski studij na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, odnosno Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu i to s izvrsnim (5) ili vrlo dobrim (4) uspjehom. Za takve pristupnike izbor polja i smjera je slobodan i nije uvjetovan njihovim završenim smjerom u dodiplomskom studiju. Pristupnici su dužni sami upotpuniti eventualno potrebna znanja.

Pristupnici koji su završili sveučilišni dodiplomski studij na drugom odgovarajućem fakultetu i to s izvrsnim (5) ili vrlo dobrim (4) uspjehom polažu, u pravilu, diferencijske ispite. Drugi odgovarajući sveučilišni dodiplomski studij u tom smislu jesu:

  • za upis na studij iz polja Elektrotehnike, završen dodiplomski studij elektrotehnike ili računarstva na jednom od tehničkih fakulteta, ili završen dodiplomski studij fizike na jednom od prirodoslovno-matematičkih fakulteta,

  • za upis na studij iz polja Računarstva, završen dodiplomski studij elektrotehnike ili računarstva na jednom od tehničkih fakulteta, ili završen dodiplomski studij matematike ili fizike na jednom od prirodoslovno-matematičkih fakulteta.

Iznimno, može se odobriti upis i pristupnicima koji su završili sveučilišni dodiplomski studij iz drugih polja, uz polaganje diferencijskih ispita.

Fakultetsko vijeće, na prijedlog Odbora za poslijediplomski studij, može, iznimno, odobriti upis i pristupniku koji je završio dodiplomski studij s dobrim uspjehom, ukoliko mu dva nastavnika, na temelju rezultata rada nakon završetka dodiplomskog studija, daju preporuku za nastavak poslijediplomskog studija.

Za sve pristupnike nužno je i poznavanje jednog svjetskog jezika.

Rok za dovršenje poslijediplomskog znanstvenog studija za stjecanje akademskog stupnja magistra znanosti je 4 godine od početka nastave 1. semestra.

Troškovi studija za stjecanje akademskog stupnja magistra znanosti iznose 32.400,00 kuna, a podmiruju se prije upisa u 1., 2., i 3. semestar, i to po jednu trećinu ukupnih troškova, ili odjednom, prije upisa u 1. semestar.

1.2. Studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti bez izradbe magistarskog rada

Student koji želi steći akademski stupanj doktora znanosti bez izradbe magistarskog rada dužan je obrazloženi zahtjev, uz suglasnost mentora, dostaviti Odboru najkasnije četiri godine od upisa odnosno do isteka roka odobrenog produžetka magistarskog studija. Student je dužan do tada prikupiti barem 40 ECTS bodova. O rješenju zahtjeva odlučuje Fakultetsko vijeće. Fakultetsko vijeće može ovlastiti Odbor za donošenje odluke o zahtjevu za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti bez izradbe magistarskog rada.

Fakultetsko vijeće imenovat će studentu kojemu je odobren takav zahtjev Povjerenstvo za disertaciju od najmanje 3 člana. Pristupnikov mentor jedan je od članova Povjerenstva, ali ne može biti predsjednik toga Povjerenstva.

Postupak za prihvaćenje teme doktorske disertacije mora se pokrenuti najkasnije pet godina od upisa u prvi semestar.

Razlika troškova studija za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti iznosi 16.200,00 kuna, a podmiruje se prije upisa u 4. i 5. semestar, i to po polovicu razlike troškova, ili odjednom, prije upisa u 4. semestar.

1.3. Studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti za magistre znanosti

Poslijediplomski studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti iz polja Elektrotehnike mogu upisati magistri znanosti iz polja Elektrotehnike ili Računarstva.

Poslijediplomski studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti iz polja Računarstva mogu upisati magistri znanosti iz polja Računarstva ili Elektrotehnike.

Iznimno, na ove se studije može odobriti upis i magistrima znanosti iz drugih polja, uz polaganje diferencijske ispite.

Postupak za prihvaćanje teme doktorske disertacije za magistre znanosti mora se pokrenuti najkasnije tri godine od upisa u 5. semestar.

Troškovi studija za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti za magistre znanosti iznose 16.200,00 kuna, a podmiruju se prije upisa u 5. i 6. semestar, i to polovicu troškova, ili odjednom, prije upisa u 5. semestar.

1.4. Nastava i znanstvenoistraživački rad

Nakon završetka natječaja, Odbor za poslijediplomski znanstveni studij imenuje svakom pristupniku mentora. Pristupnik i mentor zajedno odabiru kolegije prije upisa 1. i 4. semestra, a za magistre znanosti prije upisa 5. semestra. Svoj program poslijediplomskog studija oblikuje pristupnik odabirući i upisujući kolegije na način i u opsegu propisanom nastavnim programom poslijediplomskog studija. Suglasnost za odabir kolegija daje mentor, a konačni odabir kolegija i izbor mentora odobrava Fakultetsko vijeće.

Poslijediplomski znanstveni studij ustrojava se s temeljnim kolegijima i znanstvenousmjeravajućim kolegijima po bodovnom sustavu. Broj bodova pojedinog kolegija, semestar u kojem se predaje kao i sadržaj kolegija dani su u ovoj publikaciji. Osim bodova temeljem polaganja ispita, studenti su dužni steći i bodove temeljem sudjelovanja u znanstvenoistraživačkom radu.

Student poslijediplomskog magistarskog studija za stjecanje akademskog stupnja ma­gistra znanosti dužan je steći najmanje 120 ECTS bodova i to:

  • najmanje 12 ECTS bodova objavljivanjem radova iz područja teme magistarskog rada:

  • po 12 ECTS bodova student dobiva za svaki rad s najviše 2 koautora iz područja teme magistarskog rada objavljen na znanstvenostručnom skupu,

  • po 24 ECTS bodova student dobiva za svaki rad s najviše 2 koautora iz područja teme magistarskog rada objavljen u časopisu ili na znanstvenostručnom skupu s međunarodnom recenzijom,

  • po 48 ECTS bodova student dobiva za svaki rad s najviše 2 koautora iz područja teme magistarskog rada objavljen u časopisu s priznatom međunarodnom recenzijom i s njim po vrsnoći izjednačenom domaćem časopisu (članak 4. Pravilnika, N.N. br. 2, str. 86-87, od 4. siječnja 1997.);

  • najmanje 48 ECTS bodova upisom kolegija i polaganjem ispita i to:

  • najmanje 16, a najviše 24 ECTS bodova upisom i polaganjem temeljnih kolegija;

  • za studente poslijediplomskog studija za stjecanja akademskog stupnja magistra znanosti u znanstvenom polju računarstva, najmanje 24 ECTS bodova upisom kolegija i polaganjem ispita iz skupine jezgrenih usmjeravajućih kolegija studija računarstva;

  • studentu se može temeljem dodiplomskog studija ukupno priznati najviše 12 ECTS bodova, od kojih 4 ECTS boda može dobiti temeljem položenog ispita na dodiplomskom studiju kolegija zajedničkog dodiplomskom i poslijediplomskom studiju, 4 ECTS boda ako je radio seminar iz tog kolegija, ili 12 ECTS bodova za diplomski rad s naglaskom na znanstvenoistraživačkom radu, obra­njenom na Fakultetu.

  • preostale bodove student stječe upisom i polaganjem znanstvenousmjeravajućih ko­legija;

  • 32 ECTS boda temeljem izrade magistarskog rada.

Student poslijediplomskog studija za stjecanje akademskog stupnja magistra znanosti upisuje u indeks kolegije u 1., 2. i 3. semestru, a u 4. semestru izradbu magistarskog rada. Student koji zeli steci akademski stupanj doktora znanosti bez izradbe magistarskog rada duzan je obrazlozeni zahtjev, uz suglasnost mentora, dostaviti Odboru nakasnije cetiri godine od upisa, odnosno do isteka roka odobrenog produzetka magistarskog studija. Student je duzan do tada prikupiti barem 40 ECTS bodova.

Student je dužan ukupno prikupiti barem 240 ECTS bodova. Od toga treba:

  • postići najmanje 88 ECTS bodova na način predviđen za studente koji namjera­vaju steći akademski stupanj magistra znanosti;

  • postići najmanje dodatnih 32 ECTS boda upisom kolegija i polaganjem ispita, od čega studenti poslijediplomskog studija za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti u znanstvenom polju računarstva moraju od minimalnih 32, steći najmanje 24 ECTS boda upisom kolegija i polaganjem ispita iz skupine jezgrenih usmjeravajućih kolegija studija računarstva;

  • postići barem 24 ECTS boda temeljem javno objavljenih rezultata iz područja teme doktorske disertacije:

  • po 24 ECTS boda student dobiva za svaki rad s najviše 2 koautora iz područja teme doktorske disertacije objavljen u časopisu ili na znanstvenostručnom skupu s međunarodnom recenzijom,

  • po 48 ECTS bodova student dobiva za svaki rad s najviše 2 koautora iz područja teme doktorske disertacije objavljen u časopisu s priznatom međunarodnom recenzijom i s njim po vrsnoći izjednačenom domaćem časopisu;

  • 72 ECTS boda temeljem izrade doktorske disertacije.

Kolegije student bira u dogovoru s mentorom. Izbor kolegija odobrava Fakultetsko vijeće odnosno Odbor.

Student koji želi steći doktorat znanosti bez izradbe magistarskog rada upisuje u indeks kolegije u 4. i 5. semestru, a u 6. semestru znanstvenoistraživački rad.

Magistru znanosti na poslijediplomskom doktorskom studiju priznaje se 120 ECTS bodova. Na poslijediplomskom doktorskom studiju dužan je postići barem dodatnih 120 ECTS bodova:

  • najmanje16 ECTS bodova upisom kolegija u 5. semestru i polaganjem ispita;

  • najmanje 24 ECTS bodova temeljem javno objavljenih rezultata istraživačkog rada iz područja teme doktorske disertacije:

  • po 24 ECTS boda student dobiva za svaki rad s najviše 2 koautora iz područja teme doktorske disertacije objavljen u časopisu ili na znanstvenostručnom skupu s međunarodnom recenzijom,

  • po 48 ECTS bodova student dobiva za svaki rad s najviše 2 koautora iz područja teme doktorske disertacije objavljen u časopisu s priznatom međunarodnom recenzijom i s njim po vrsnoći izjednačenom domaćem časopisu;

  • 72 ECTS boda temeljem izrade doktorske disertacije.

Magistar znanosti na poslijediplomskom doktorskom studiju u znanstvenom polju računarstva, od minimalnih 16 ECTS bodova, mora steći barem 8 ECTS bodova upisom kolegija i polaganjem ispita iz skupine jezgrenih usmjeravajućih kolegija studija računarstva.

Magistar znanosti na poslijediplomskom doktorskom studiju upisuje u indeks u 5. semestru kolegije, a u 6. semestru znanstvenoistraživački rad.

2. GRAFIČKI PRIKAZ TIJEKA STUDIJA

3. OPIS POLJA I SMJEROVA POSLIJEDIPLOMSKOG ZNANSTVENOG STUDIJA

Poslijediplomski znanstveni studij Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu ustrojava se i izvodi iz sljedećih znanstvenih polja:

  • Elektrotehnika, sa 7 smjerova: Elektroenergetika, Elektrostrojarstvo, Automatika, Elektronika, Telekomunikacije i informatika, Radiokomunikacije i Električna mjerna tehnika;

  • Računarstvo, s 2 smjera: Jezgra računarstva i Primijenjeno računarstvo.

  • Elektrotehnika i računarstvo dva su važna polja, koja se vrlo brzo razvijaju i imaju odlučujuću ulogu u tehnološkom i svekolikom razvoju.

Elektrotehnika i elektrotehničke znanosti imaju korijene u matematici i prirodnim znanostima, poglavito fizici. Elektrotehnika čini most između matematike i prirodnih znanosti s jedne, i praktičnih ostvarenja s druge strane.

Računarstvo i računarske znanosti obuhvaćaju teoriju, metode analize i sinteze, projektiranje i konstrukciju, primjenu i djelovanje računalnih sustava.

U okviru poslijediplomskog znanstvenog studija studenti se uvode u znanstvenoistraživački rad i razvijaju kao znanstvenoistraživački djelatnici.

Podrobniji opis smjerova poslijediplomskog znanstvenog studija ujedno objašnjava širinu i značaj polja Elektrotehnike i Računarstva.

3.1. Polje Elektrotehnika

Smjer Elektroenergetika

Znanstveni studij na ovom smjeru proširuje i produbljuje znanja diplomiranih inženjera elektrotehnike vezana za proizvodnju, prijenos, razdiobu, korištenje i gospodarenje električnom energijom. Zvanje magistar odnosno doktor obuhvaća iscrpno poznavanje fizikalnih procesa i teorijskih podloga vezanih uz navedenu problematiku kao i znanstvenih metoda za rješavanje izgradnje, vođenja i usavršavanja elektroenergetskog sustava. Predviđa se da će oni raditi, odnosno voditi znanstvenoistraživačke projekte, biti spremni razvijati i prihvaćati nove tehnologije i odgajati stručni i znanstveni kadar.

Smjer Elektrostrojarstvo

Ovaj smjer uključuje uža polja elektromehaničke pretvorbe energije i električnih strojeva, pretvorbe električne energije i energetske elektronike, automatskog upravljanja tim procesima i odgovarajućim postrojenjima (industrijskim, transportnim,...) i proizvodnim procesima, automatskog upravljanja elektromotornim pogonima, mehatroničkih sustava, električnih sklopnih aparata itd.

Smjer Automatika

Automatika je znanstvena grana koja se bavi problemima automatskog upravljanja tehničkim sustavima. Kao višedisciplinarno i međudisciplinarno sustavsko područje koristi dostignuća elektrotehnike, elektronike, računarstva, strojarstva, tehnologije materijala, informacijskih tehnologija, te dostignuća matematike i fizike. Uključuje automatizaciju tehnoloških, energetskih i transportnih postrojenja i procesa, gibajućih objekata, fleksibilnih proizvodnih i robotskih sustava, inteligentnih sustava upravljanja itd. Magistri i doktori znanosti sa završenim znanstvenim studijem ovog smjera osposobljeni su za istraživanja i primjene metoda, koncepcija i suvremenih informacijskih tehnologija upravljanja u širokom području ljudske djelatnosti.

Smjer Elektronika

Poslijediplomski studij na ovome smjeru bavi se produbljivanjem znanja i znanstvenoistraživačkim radom iz elektronike, posebno elektroničke tehnologije, integriranim analognim i digitalnim sklopovima, obradbom signala, elektroničkom instrumentacijom i biomedicinskom elektronikom.

Smjer Telekomunikacije i informatika

Poslijediplomski studij na ovom smjeru obuhvaća temeljne discipline teorije informacije i informacijskih mreža, te logičke algebre i teorije automata, modele mreže i operacije s informacijskim tokovima, algoritme upravljanja, programiranje i procesiranje u telekomunikacijama. Studira se problematika telekomunikacijskih mreža, sustava, usluga i tehnologija, te obrađuju složeni modeli, metode i koncepti telekomunikacijske mreže relevantni za inteligentnu i širokopojasnu digitalnu mrežu integriranih usluga. Razrađuju se složeni postupci optimizacije i planiranja telekomunikacijske mreže, te analize i sinteze upravljivih, dijagnostičkih i pouzdanih sustava kao i fenomeni komutiranja i prijenosa informacije do uključivo komutiranja usluga i ultrabrzog prijenosa, procesiranja u funkciji procesorskog upravljanja i visokovrijednih funkcija u mreži, te upravljanja mrežom.

Smjer Radiokomunikacije

Student poslijediplomskog studija ovog smjera produbljuje znanje iz temeljnih primijenjenih i razvojnih istraživanja i izrađuje rad iz sljedećih područja: antene i rasprostiranje elektromagnetskih valova, mikrovalni pasivni i aktivni sklopovi, mikrovalna mjerenja, modulacijski postupci i sklopovi, detekcija signala i problem šuma u radiokomunikacijama, digitalni televizijski sustavi, optoelektronički sustavi i optičke komunikacije, mobilne komunikacije, multimedijske komunikacije, navigacijski sustavi, satelitske komunikacije, radari, protuelektronička sredstva i sustavi, biološki efekti elektromagnetskog zračenja, elektroakustika, elektroakustički signali i sustavi, govorna i glazbena akustika, psihoakustika, akustika prostora, buka i vibracije, ultrazvuk i hidroakustika, analogni i digitalni sustavi radiodifuzije zvuka, tonfrekvencijska tehnika, digitalna audiotehnika, obrada govora i glazbe, zvuk u multimedijskim sustavima.

Smjer Električna mjerna tehnika

Ovaj poslijediplomski studij omogućava stjecanje podrobnijih i opsežnijih znanja koja su potrebna u istraživanju, razvoju, proizvodnji i ispitivanju električkih materijala, naprava, sustava i uređaja raznih namjena. To su znanja iz teorije pogrešaka i nadzora kakvoće, te mjerne metode, uređaji i postupci ispitivanja, gdje se izučavaju fizikalne pojave, zakonitosti, svojstva, te načini i metodologija njihove primjene u suvremenom znanstveno-razvojnom radu i unapređivanju gospodarstva. Pritom stečena diploma omogućuje magistru ili doktoru znanosti da na tom području vodi, organizira ili sam rješava složene istraživačke zadaće.

3.2. Polje Računarstvo

Računarstvo obuhvaća teoriju, metode analize i sinteze, te zasnivanje postupaka projektiranja i konstrukcije računalnih sustava, te razradu temelja za raznolike primjene u svim područjima ljudske djelatnosti. Magistri i doktori znanosti, osim u istraživanjima svojstvenim samom polju računarstva, sudjeluju u interdisciplinarnim istraživanjima povezanim s područjima primjene informacijske tehnologije. Značajna polja djelovanja znanstvenika jesu primjene raspodijeljenih računalnih i informacijskih sustava u svim granama gospodarstva, istraživanja i postupci izradbe ekspertnih i njima sličnih sustava zasnovanih na načelima umjetne inteligencije, kao i prilagodljivi proizvodni sustavi.

4. SATNICA ZA POSLIJEDIPLOMSKI ZNANSTVENI STUDIJ I OPTEREĆENJE STUDENATA

Zimski semestar

1. tjedan nastave 22.-26.11.2004.

2. tjedan nastave 13.-17.12.2004.

3. tjedan nastave 17.-21.01.2005.

Ljetni semestar.

1. tjedan nastave 14.-18.03.2005.

2. tjedan nastave 18.-22.04.2005.

3. tjedan nastave 16.-20.05.2005.

Nastava se održava od 8:00 do 14:00 sati i od 15:00 do 21:00 sati.

Za kolegije s većim brojem upisanih slušača detaljna satnica bit će objavljena prije početka predavanja u svakom semestru. Za sve ostale kolegije vrijeme predavanja ili konzultacija dogovorit će slušač s nastavnikom prvog dana prvog tjedna nastave u dotičnom semestru.

Ukupno nastavno opterećenje pojedinog kolegija u pravilu iznosi 8 ECTS bodova u vidu predavanja, konzultacija, seminara, domaćih zadaća, laboratorijskog rada i drugih oblika nastave. Očekivano opterećenje studenta na jednom kolegiju:

22,5 školskih sati slušanja predavanja gradiva ili konzultacija

7,5 školskih sati individualnih konzultacija s nositeljima predmeta

30 školskih sati za izradu domaćih zadaća

45 školskih sati za izradu seminarskog rada

To ukupno predstavlja za studenta opterećenje od 105 školskih sati po predmetu semestralno. Nastava iz znanstveno usmjeravajućih kolegija zajedničkih za dodiplomski i poslijediplomski studij održava se u zimskom semestru kontinuirano prema tjednoj satnici dodiplomskog studija, tj. studenti poslijediplomskog studija slušaju navedene kolegije zajedno sa studentima dodiplomskog studija.

5. POPIS TEMELJNIH I ZNANSTVENOUSMJERAVAJUĆIH KOLEGIJA POSLIJEDIPLOMSKOG ZNANSTVENOG STUDIJA

5.1. Temeljni kolegiji (T)

Zimski semestar

ECTS

ZFI04C1

Lahorija Bistričić, Goran Pichler, Hans-Joachim Kunze

Fizika lasera i elektro-optika

8

ZMS03C1

Vladimir Naglić

Grafovi i mreže

8

ZPM14C1

Mario-Osvin Pavčević

Kombinatorički algoritmi

8

ZPM12C1

Vladimir Ćepulić

Konačna matematika

8

ZPM06C1

Darko Žubrinić

Linearna algebra

8

ZPM01C1

Mervan Pašić

Linearne diferencijalne jednadžbe

8

ZPM07C1

Mervan Pašić, Vesna Županović

Linearne integralne i diskretne transformacije

8

ZPM08C1

Davor Butković

Matematičke metode u analizi sustava

8

ZFI03C1

Dubravko Horvat

Odabrana poglavlja kvantne fizike

8

ZFI01C1

Dubravko Pevec, Mile Baće

Odabrana poglavlja nuklearne fizike i tehnike

8

ZRS01C1

Vladimir Muljević, Damir Ilić

Povijest elektrotehnike

4

GFS09C1

Ilko Brnetić

Teorija čekanja i posluživanja

8

ZMS02C1

Hrvoje Babić, Damir Seršić

Teorija signala

8

Ljetni semestar

ECTS

ZOM01C2

Zijad Haznadar, Sead Berberović

Analiza primjenom računala u elektromagnetskoj teoriji

8

ZPM24C2

Vesna Županović

Dinamički sustavi

8

ZPM25C2

Mario-Osvin Pavčević, Andrea Aglić-Aljinović

Diskretni matematički modeli

8

ZOM02C2

Josip Butorac

Međunarodna mjeriteljska sljedivost

8

ZMS01C2

Neven Mijat, Mladen Vučić

Nelinearni sustavi

8

ZPM11C2

Ivan Ivanšić

Numeričke metode

8

IRB05C2

Vesna Borjanović, Branko Pivac

Odabrana poglavlja fizike poluvodiča

8

ZPM13C2

Marijan Đurek

Primjena numeričkih postupaka

8

PMF01C2

Amir Hamzić

Supravodljivost - fizikalne osnove i primjene

8

ZPM04C2

Davor Butković

Vjerojatnost i statistika

8

5.2. Znanstvenousmjeravajući kolegiji (ZU)

Zimski semestar

ECTS

ZVF03D1

Ervin Zentner, Juraj Bartolić

Aktivne antene

8

ZPM27D1

Strahil Ristov, Vedran Mornar

Algoritmi u bioinformatici

8

ZTE20D1

Bruno Blašković

Analiza i sinteza sustava u stvarnom vremenu

8

ZEN21D1

Nenad Debrecin, Dejan Škanata

Analiza rizika

8

ZEN03D1

Ivica Pavić

Analiza visokonaponskih mreža

8

ZPM21D1

Mirta Baranović

Baze podataka

8

FFK13D1

Vladimir Medved, Velimir Išgum

Biomehanički i neurofiziološki mehanizmi

8

ZES17D1

Krešimir Ćosić, Miroslav Slamić, Ivan Ilić

Digitalne simulacije u stvarnom vremenu

8

ZOM15D1

Damir Ilić, Roman Malarić

Digitalni mjerni uređaji i mjerni sustavi

8

ZRS05D1

Nedjeljko Perić, Zdenko Kovačić

Digitalni slijedni sustavi

8

ZTE08D1

Petar Knežević

Distribuirani informacijski sustavi

8

ZEN27D1

Ivo Uglešić

Električne željeznice

8

ZEA07D1

Siniša Fajt

Elektroakustička mjerenja

8

ZVF24D1

Davor Bonefačić

Elektronički sustavi za praćenje cilja

8

IET14D1

Borivoje Rajković, Ivan Ilić

Industrijska postrojenja

8

ZTE01D1

Vjekoslav Sinković, Igor Sunday Pandžić

Informacije i komunikacije

8

ZES19D1

Fetah Kolonić, Zoran Šimunić

Integracija inteligentnih komponenata u aut.vođenim mehatroničkim sustavima

8

ZER17D1

Adrijan Barić, Branimir Pejčinović

Integrirani sklopovi za velike brzine rada

8

ZRS16D1

Franjo Jović, Stjepan Bogdan

Inteligentni proizvodni sustavi

8

ZES03D1

Gorislav Erceg, Alojz Slutej

Inteligentni sustavi u industrijskim postrojenjima

8

ZTE12D1

Ignac Lovrek, Željka Car, Gordan Ježić

Konkurentni sustavi

8

ZRS15D1

Muharem Mehmedović

Matematičko modeliranje elektroenergetskih sustava

8

ZTE03D1

Mladen Tkalić, Ivana Podnar

Metode i modeli teorije automata

8

EBS12D1

Stanko Milun, Armin Pavić

Mjerenja u elektroenergetskim mrežama

8

ZEA06D1

Mladen Maletić

Mjerenje buke i vibracija

8

VTS07D1

Branko Bajić

Mjerenje i analiza slučajnih procesa

8

ZRS18D1

Gabro Smiljanić, Danko Basch

Modeliranje i simuliranje računalima

8

ZEN23D1

Slavko Krajcar

Modeliranje odnosa na tržištu električne energije

8

ZVF09D1

Borivoj Modlic

Modulacijski postupci

8

ZER06D1

Vlado Glavinić

Mrežni računalni sustavi

8

ZOM17D1

Mladen Boršić, Nikica Hlupić

Nadzor kakvoće i mjeriteljstvo

8

ZRS03D1

Ljubomir Kuljača

Nelinearni sustavi upravljanja

8

ZFI08D1

Vladimir Knapp, Mile Baće

Novi izvori energije

8

ZOM12D1

Željko Štih, Zijad Haznadar

Numerički proračuni elektromagnetske kompatibilnosti (EMC)

8

ZTE22D1

Zoran Skočir, Boris Vrdoljak

Oblikovanje skladišta podataka

8

ZER29D1

Joško Radej, Žarko Nožica

Oblikovanje sustava na čipu

8

ZRS02D1

Nedjeljko Perić

Odabrana poglavlja automatizacije procesa

8

ZMS04D1

Sven Lončarić, Davor Petrinović

Odabrana poglavlja digitalne obrade slike

8

ZVF12D1

Zvonimir Šipuš, Denis Đonlagić

Optički senzori i komponente

8

ZTE05D1

Mladen Kos, Luka Neralić

Optimizacije u telekomunikacijama

8

ZPM17D1

Ljubo Marangunić

Osnove teorije strategijskih igara

8

ZER17D1

Nikola Bogunović, Bojana Dalbelo Bašić

Otkrivanje znanja u skupovima podataka

8

ZTE19D1

Antun Carić, Darko Huljenić

Otvorene mrežne arhitekture

8

ZVF02D1

Juraj Bartolić

Poluvodička mikrovalna elektronika

8

ZER14D1

Nikola Bogunović

Predstavljanje znanja u informacijskim sustavima

8

ZER05D1

Leo Budin

Procesi u računalnim sustavima

8

ZER11D1

Slobodan Ribarić, Nikola Pavešić

Računalski i robotski vid

8

ZER12D1

Nikola Guid, Željka Mihajlović

Računarska grafika

8

ZER23D1

Siniša Srbljić, Dalibor Vrsalović

Raspodijeljeni računalni sustavi

8

ZTE23D1

Branko Mikac, Robert Inkret

Raspoloživost mreže

8

ZEN06D1

Sejid Tešnjak, Igor Kuzle

Regulacija u energetici

8

ZEN08D1

Ante Marušić, Srđan Skok

Relejna zaštita

8

ZVF13D1

Krešimir Malarić

Satelitske komunikacije

8

ZEN20D1

Nikola Čavlina, Davor Grgić

Sigurnosne analize nuklearnih elektrana

8

ZER21D1

Uroš Peruško, Vlado Sruk

Spremnici podataka

8

ZVF11D1

Robert Nađ

Sustavi s proširenim spektrom

8

ZMS11D1

Ante Šantić, Zoran Stare

Sustavi za mjerenje neelektričkih veličina

8

ZVF07D1

Branka Zovko-Cihlar, Sonja Grgić

Širokopojasne mreže za distribuciju televizijskog signala

8

ZVF20D1

Dina Šimunić

Teorija bežičnih komunikacijskih sustava

8

IET06D1

Ante Miliša, Nikola Švigir

Teorija sklopnih aparata

8

IET01D1

Tomislav Kelemen, Zvonimir Valković

Transformatori

8

ZEA05D1

Branko Somek, Bojan Ivančević

Ultrazvučni pretvarači i sustavi

8

ZRS17D1

Ivan Petrović

Upravljanje autonomnim sustavima

8

ZTE07D1

Marijan Kunštić, Mirko Randić

Upravljanje mrežom

8

ZRS09D1

Zdenko Kovačić

Upravljanje robotiziranim postrojenjima

8

ZEN01D1

Danilo Feretić, Željko Tomšić

Utjecaj elektroenergetskog sustava na okoliš

8

ZMS15D1

Mario Cifrek, Vedran Bilas

Višesenzorski sustavi za praćenje i nadzor fizioloških funkcija

8

ZEA08D1

Hrvoje Domitrović

Zvuk u multimedijskim sustavima

8

Ljetni semestar

ECTS

ZRS20D2

Željko Ban

Adaptivno upravljanje s referentnim modelom

8

ZEA04D2

Ivan Jelenčić, Mladen Maletić

Akustičko projektiranje

8

ZER10D2

Leo Budin

Algoritmi u sustavima upravljanja

8

ZRS14D2

Manfred Morari, Željko Ban

Analiza i upravljanje hibridnim sustavima

8

ZTE06D2

Vjekoslav Sinković

Analiza informacijskih procesa

8

ZES02D2

Ivan Gašparac

Automatizirana ispitivanja električnih strojeva

8

ZVF10D2

Dina Šimunić, Quirino Balzano

Biomedicinski učinci elektromagnetskih polja

8

ZFI09D2

Tomislav Petković

Detektori i elektronička instrumentacija u fizici čestica i jezgara

8

ZMS14D2

Sven Lončarić

Digitalna analiza slike

8

ZES08D2

Zlatko Maljković

Dinamika izmjeničnih strojeva

8

ZEN29D2

Sejid Tešnjak, Tomislav Tomiša, Igor Kuzle

Dinamika pogona elektrana

8

ZMS06D2

Neven Mijat

Električki filtri - odabrana poglavlja

8

ZOM04D2

Josip Butorac, Roman Malarić

Električko mjerenje neelektričkih veličina

8

ZEA01D2

Branko Somek, Siniša Fajt

Elektroakustički pretvarači

8

ZOM14D2

Armin Pavić

Elektromagnetsko onečišćenje

8

ZES05D2

Drago Ban, Ivan Gašparac

Elektromotorni pogoni posebne namjene

8

ZMS21D2

Ante Šantić, Vedran Bilas

Elektronički uređaji za dobivanje medicinskih slika

8

ZPM22D2

Vedran Batoš

Elektroničko poslovanje

8

ZTE02D2

Marijan Kunštić, Miljenko Mikuc

Formalizmi u telekomunikacijama

8

ZEN24D2

Davor Škrlec

Geoinformacijski sustavi

8

ZMS09D2

Ratko Magjarević, Stanko Tonković

Instrumentacija u zaštiti okoliša

8

ZRS12D2

Dali Đonlagić, Ivan Petrović

Inteligentni mjerni sustavi u automatizaciji procesa

8

ZTE04D2

Mladen Tkalić, Šandor Dembitz

Inteligentno upravljanje i igre automata

8

ZTE15D2

Maja Matijašević, Igor Sunday Pandžić, Denis Gračanin

Komunikacije u virtualnim okruženjima

8

ZVF11D2

Sonja Grgić

Kvaliteta slike u digitalnim videokomunikacijama

8

ZPM21D2

Zoran Bohaček, Damir Kalpić

Kvantitativne metode upravljanja rizicima

8

ZES09D2

Drago Ban

Metode projektiranja i konstruiranja strojeva

8

ZER09D2

Vlado Glavinić, Slavomir Stankov

Metode projektiranja objektno orijentiranih sustava

8

ZER01D2

Petar Biljanović, Tomislav Suligoj

Mikroelektronika računalnih i komunikacijskih sustava

8

ZRS10D2

Mario Žagar

Mikroračunala

8

ZVF13D2

Silvio Hrabar

Mikrovalna instrumentacija i mjerne metode

8

ZOM16D2

Damir Ilić

Mjeriteljstvo i precizna mjerenja

8

ZMS15D2

Zoran Stare

Mjerna pojačala

8

ZRS11D2

Mario Kovač

Multimedijski računalni sustavi

8

ZEN09D2

Zdravko Hebel, Ivica Pavić

Nadzemni vodovi i kabeli

8

ZEN18D2

Danilo Feretić, Nikola Čavlina

Napredni nuklearni reaktorski sustavi za održivi razvoj

8

ZVF25D2

Tomislav Kos

Navigacijski sustavi

8

ZRS06D2

Ljubomir Kuljača, Zoran Vukić

Odabrana poglavlja adaptivnog i robusnog upravljanja

8

ZTE18D2

Miljenko Mikuc, Gordan Gledec

Odabrana poglavlja komunikacijskih protokola

8

ZPM14D2

Damir Kalpić

Operacijska istraživanja

8

ZTE11D2

Branko Mikac, Michael J. O Mahony

Optička transmisijska mreža

8

ZVF04D2

Boris Kviz

Optičke komunikacije

8

ZEN28D2

Davor Škrlec

Optimizacijski postupci u elektroenergetskim mrežama

8

ZTE16D2

Zoran Skočir

Organizacija obrade podataka

8

ZOM18D2

Mladen Boršić

Ovjera programske opreme ispitnih i mjernih laboratorija

8

ZTE17D2

Dragan Jevtić, Kimon P. Valavanis

Petrijeve mreže i distribuirani sustavi

8

ZEN24D2

Slavko Krajcar

Planiranje distribucijskih sustava

8

ZEN25D2

Željko Tomšić

Planiranje proizvodnih postrojenja el. energije u uvjetima nesigurnosti

8

ZEN15D2

Tomislav Tomiša

Pogon elektroenergetskog sustava

8

ZES04D2

Zlatko Maljković, Ante Marušić

Poremećaji i zaštita sinkronih strojeva

8

ZVF12D2

Zvonimir Šipuš, Silvio Hrabar

Postupci rješavanja elektromagnetskih problema

8

ZER08D2

Uroš Peruško, Vlado Sruk

Pouzdanost i neosjetljivost na pogreške računalnih sustava

8

ZEN04D2

Ivo Uglešić

Prenaponi u mrežama

8

ZER22D2

Siniša Srbljić, Dalibor Vrsalović

Prevođenje programskih jezika u raspodijeljenim računalnim sustavima

8

ZEA03D2

Ivan Jelenčić, Hrvoje Domitrović

Prijemna tehnika u digitalnom prijenosu

8

ZMS05D2

Hrvoje Babić, Branko Jeren, Davor Petrinović

Primjena obradbe signala

8

ZRS20D2

Davor Antonić

Primjena računala u humanitarnom razminiranju

8

ZMS12D2

Stanko Tonković, Milan Majetić

Primjena računala u medicini

8

ZTE24D2

Željka Car

Procesi životnog ciklusa programskog proizvoda

8

ZER15D2

Željko Butković, Karolj Skala

Programirljivi logički sustavi

8

ZER20D2

Željko Butković

Projektiranje mikroelektroničkih sklopova

8

ZRS04D2

Zoran Vukić

Projektiranje multivarijabilnih sustava upravljanja

8

ZOM13D2

Sead Berberović, Željko Štih

Projektiranje podržano računalom

8

ZTE10D2

Ignac Lovrek, Gabor Nemeth

Projektiranje telekomunikacijskih sustava

8

ZEN21D2

Zdravko Hebel

Proračun elektroenergetskih mreža

8

ZVF05D2

Ervin Zentner, Robert Nađ

Radiokomunikacijski sustavi

8

ZEN17D2

Vladimir Mikuličić, Zdenko Šimić

Raspoloživost elektroenergetskih podsustava

8

ZMS03D2

Branko Jeren

Sklopovlje i arhitektura procesora za obradbu signala

8

ZEA02D2

Bojan Ivančević

Slušna akustika

8

ZER28D2

Bojana Dalbelo Bašić

Statističko učenje

8

ZPM18D2

Vedran Mornar

Strukture podataka i algoritmi

8

ZPM19D2

Marijan Đurek, Krešimir Fertalj

Strukturirane tehnike programiranja

8

ZES14D2

Zvonko Benčić, Željko Jakopović

Sustavi energetske elektronike

8

ZES10D2

Gorislav Erceg

Sustavi upravljanja elektromotornim pogonima

8

ZTE13D2

Mladen Kos, Alen Bažant

Širokopojasne mreže

8

ZVF06D2

Branka Zovko-Cihlar, Tomislav Kos, Mislav Grgić

Šum u radiokomunikacijama

8

ZFI08D2

Dubravko Pevec

Teorija nuklearnog reaktora

8

ZPM23D2

Krešimir Fertalj

Upravljanje informacijskim sustavima

8

ZRS21D2

Stjepan Bogdan

Upravljanje sustavima s diskretnim događajima

8

ZER07D2

Slobodan Ribarić

Višeprocesorski i paralelni sustavi

8

ZEN22D2

Vladimir Mikuličić, Zdenko Šimić

Vjerojatnosna procjena tehnološkog rizika

8

ZER14D2

Todor Kostić

Vođenje i upravljanje letjelica

8

ZER13D2

Nikola Hadjina

Vrednovanje računalnih sustava

8



Скачать документ

Похожие документы:

  1. Fakultet elektrotehnike i računarstva seminar mjerenje apsorpcije materijala pomoću p-u intenzitetne sonde

    Документ
    ... SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTETELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA SEMINAR MJERENJE APSORPCIJE MATERIJALA POMO ... duž linije duljine h. Impedanciju računamo pomoću sljedeće formule : ... Zc i koeficijenta rasprostiranja možemo računati pomoću narednih formula : ...
  2. Republika hrvatska sveučilište u zagrebu filozofski fakultet

    Документ
    ... . sc. Damir Kalpić, red. prof. Fakultetaelektrotehnike i računarstva, član povjerenstva Fakultetskom vijeću Filozofskog ... na Filozofskom fakultetu u Tuzli FAKULTETSKOMU VIJEĆU FILOZOFSKOGA FAKULTETA Azra Hodžić rođena je ...
  3. Program diplomskog studija fonetike Travanj 2005

    Документ
    ... pristupi govoru G Ekspresivna fonetika DF Fakultetelektrotehnike i računarstva F Fonetika i fonologija DF Fonetska korekcija ... fonetika DF Izborni predmeti na Fakultetuelektrotehnike i računarstva F Fonetika i fonologija DF Fonetska korekcija ...
  4. 1 uvod 2 opći dio

    Документ
    ... Prof.dr.sc. Stanko Tonković Fakultetelektrotehnike i računarstva Zdravstveni management u uvjetima suvremene tehnologije ... ., a doktorirao 1975. godine, sve na Fakultetuelektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Od 1994-1998. godine ...
  5. 1 uvod 2 opći dio

    Документ
    ... Prof.dr.sc. Stanko Tonković Fakultetelektrotehnike i računarstva Zdravstveni menadžment u uvjetima suvremene ... ., a doktorirao 1975. godine, sve na Fakultetuelektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Od 1994-1998. godine ...

Другие похожие документы..